Poslovne vijesti - Hrvatska

Strategija upravljanja javnim dugom

Ministarstvo financija najavilo je kako će uskoro Vladi predložiti strategiju upravljanja javnim dugom.

Na naplatu u ožujku stiže obveznica u iznosu od 750 milijuna eura, pa bi država u idućih mjesec dana trebala izići s novim zaduženjem, a koliki će biti iznos tog zaduženja ovisi i o ukupnim potrebama za zaduženjem, pri čemu se dio planira realizirati na inozemnom, a dio na domaćem tržištu.

Prema podacima Ministarstva financija, javni dug Hrvatske potkraj rujna prošle godine iznosio je 133,9 milijardi kuna, što je 40,7 posto procijenjenog BDP-a za 2010. godinu, a na kraju 2010. procjenjuje se na oko 137 milijardi kuna ili 41,6 posto BDP-a.

Potencijalni dug odnosi se na obveze za koje jamči država, a podrazumjeva dug Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) koji je potkraj rujna prošle godine iznosio 13,7 milijardi kuna te dana državna jamstva, primjerice HAC-u, HC-u, HŽ-u i brodogradnji koja su iznosila 43,4 milijarde kuna.

Za dug HBOR-a vrlo je mala vjerojatnost da padne na teret države, a iako se očekuje da ostali dužnici mogu sami servisirati svoje obveze za koja su dana državna jamstva, uvijek postoji opasnost da se dio tih obveza plati iz državnog proračuna.

Posebice se to odnosi na brodogradnju, a u Ministarstvu financija kažu kako će sigurno u procesu restrukturiranja brodogradnje dio postojećih jamstava biti prenesen u dug države.

Vezano za strategiju upravljanja javnim dugom, iz Ministarstva financija kao ciljeve navode stabiliziranje rasta duga smanjenjem deficita i fiskalnom restrikcijom, produljenje prosječne ročnosti duga, smanjenje udjela kratkoročnog duga sa sadašnjih 16 posto na 10 do 12 posto, uvođenje mehanizama zaštite od valutnog rizika, posebice kod duga denominiranog u američkim dolarima, čiji je udio trenutačno oko 13 posto.

Cilj je i kontinuiran razvoj i unapređenje domaćeg tržišta vrijednosnih papira, domaćih obveznica, a pritom se vodi računa da se ne istisne domaći sektor.

U Ministarstvu financija ističu i kako je cilj da se Hrvatska zadrži u području niže zaduženih europskih zemalja s obzirom na to da je s udjelom javnog duga u BDP-u od 41,6 posto ispod europskog prosjeka, prenosi Hina.